Nestručni nastavnici, kojih je u Srbiji oko 1.000, uči čak 27.000 osnovaca i srednjoškolaca u Srbiji. U Srbiji, prema podacima za 2016/17. školsku godinu, ima oko 800.000 osnovaca i srednjoškolaca. To znači da nestručni nastavnici drže nastavu za oko 0,03 odsto đaka u Srbji.
To, možda, ne deluje tako dramatično, ali ako se u obzir uzme da oni školuju kadrove za budućnost, svakako je alarmantno.
Nestručni nastavnici matematike, fizike…
Podaci Ministarstva prosvete, izneti na skupu o nedostatku nastavnog kadra u školama pokazuju koliko je nestručnih nastavnika.
- 457 nestručnih nastavnika matematike
- 239 nestručnih nastavnika fizike
- 109 nastavnika informatike
- 133 nastavnika nemačkog jezika i
- 48 nastavnika engleskog jezika.
Pojam nestručnosti objasnila je načelnica Odeljenja za koordinaciju rada školskih uprava pri Ministarstvu prosvete Jasmina Đelić.
Reč je, kako kaže, o nastavnicima koji nemaju potrebno obrazovanje propisano pravilnicima Ministarstva prosvete.
To ne znači da ti nastavnici nisu sposobni da, recimo, petacima predaju gradivo iz matematike. Pravno i uskostručno gledano, međutim, oni formalne kompetencija nemaju.
Ako u proseku jedan nastavnik matematike radi u tri odeljenja, a da opet svako odeljenje ima po dvadesetak učenika, to znači da u ovom momentu oko 27.000 osnovaca i srednjoškolaca ima nestručnog nastavnika matematike.
“To je zastrašujući podatak. Izvor podataka su nam direktori i sekretari škola te ovim brojkama treba dodati bar još 10 odsto. Ima onih koji su prećutali da imaju nekog nastavnika koji je nestručan, ali im je važno da radi u školi”, istakla je Đelić.
Najlošiji Zrenjanin, najbolji Kragujevac
Najlošija situacija je u Zrenjaninu gde matematiku predaje 85, a fiziku predaju 43 nestručnih nastavnika.
Najbolja situacija je u Kragujevcu gde na teritoriji grada nema nestručnih nastavnika.
U Beogradu je u školama zabeleženo 15 nestručnih nastavnika matematike.
Đelić je na naglasila da je u regionima gde se nastave obavlja na jeziku nacionalne manjine čak 50 odsto nestručnih nastavnika.
“U 82 stručne škole prosečno imamo po četiri nestručno zastupljena predmeta. To u sistemu razvoja dualnog obrazovanja nije dobro. U 32 muzičke škole prosečno imamo po tri nestručna nastavnika”, rekla je Đelić.
Ona je dodala da je jedan od razloga i to što nastavnici matematike, informatike i fizike ne žele da rade u školama jer mogu da rade za veću platu u privredi.
“Mi očekujemo da se Zakonom o platama u javnim službama situacija poboljšati”, istakla je Đelić. Fakulteti koji školuju nastavni kadar treba da, kako kaže, akredituju postojeće i razvijaju nove master programa za predmetne nastavnike.
Nemački jezik je problem
Ministar prosvete Mladen Šarčević rekao je da se odomaćilo “kao sasvim normalno da matematiku i fiziku predaju ljudi koji završe menadžment”.
“Informatika je u usponu da mi tu imamo problem u najavi. Uveli smo informatiku kao obavezan predmet u peti razred osnovne škole. Od naredne školske godine to će biti peti i šesti razred. Uveli smo informatička odeljenja u gimnazijama… Naše ambicije ne prate nastavni kadrovi”, rekao je Šarčević.
Ministar Šarčević je rekao da u školama u Srbiji postoje ozbiljni problemi za četiri predmeta što se tiče nastavnog kadra. Nestručni nastavnici najprisutniji su za predmete matematika, fizika, informatika i strani jezik, pre svega nemački koji je u ekspanziji.
“Moramo da pokrenemo to pitanje i tražimo rešenja koja mogu biti brza i sa kojima možemo odmah da krenemo od jeseni, ali i srednjeročna i dugoročna”, rekao je Šarčević i dodao da je nepovoljno i to što su plate u prosveti male, a nastavnici informatike, fizike, matematike mogu da rade u privredi za mnogo veće plate.
Dodaj Komentar